Loading...
Loading...
close button
        Gradski Muzej Bjelovar Arheologija

        Arheologija - Otkrića izgubljenih civilizacija

        Arheološki odjel

        Arheološki odjel Gradskog muzeja Bjelovar istražuje područje cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Prirodne granice županije na sjeveru i sjeveroistoku predstavljaju hrptovi Bilogore, na istoku pobrđe od Bilogore do Papuka i Ravne gore, na jugu se izdiže dolina rijeke Ilove, na jugozapadu pobrđe i hrbat Moslavačke gore, a na zapadu dolina rijeke Česme.

        Najstariji materijalni ostaci na području Bjelovarsko-bilogorske županije koji svjedoče o naseljavanju ovog područja i aktivnostima ljudskog života potječu iz neolitika, odnosno mlađeg kamenog doba (oko 6000. – 4 500. god. pr. Kr.), a najpoznatije je nalazište korenovske kulture.

        I u daljnjim prapovijesnim razdobljima (bakrenom, brončanom i željeznom) na ovim se područjima odvijao ljudski život, a o tome svjedoče artefakti pohranjeni u muzeju s mnogobrojnih lokaliteta (Orovački vinogradi, Drljanovac (nekoliko pozicija), Velika Trnovitica (nekoliko pozicija), Ribnjačka…). Nakon prapovijesnih razdoblja, antičko doba počinje dolaskom Rimljana čije naseljavanje možemo pratiti zahvaljujući nekoliko lokaliteta, a na području Bjelovara, najznačanije je područje Lug. Iz razdoblja srednjeg vijeka, koje je trajalo do prodora Osmanlija na obližnja područja, potječe nekoliko tipova nalazišta s raznovrsnim nalazima (Gudovac – Gradina, Zrinski Topolovac (nekoliko pozicija), Domankuš – Zidine).

        Istraživanja bilogorskog kraja sežu u vrijeme kada je arheologija kao znanost u Hrvatskoj bila u svojim začecima, a interes za arheologiju prvi su pokazali profesori u bjelovarskoj Gimnaziji - Gustav Fleischer (1856. - 1913.), Dane Gruber (1856. - 1927.) i Gjuro Szabo (1875. - 1943.) koji su u ono doba svojim pozivom i zanimanjima predstavljali društvenu i kulturnu elitu grada. Dvojica posljednjih, svojim su znanjem doprinijeli cjelokupnoj hrvatskoj arheologiji i muzeologiji. Njihovo "otkrivanje" ruralnih hrvatskih prostora i opisi svekolike kulturne baštine prvi su koraci znanstvenog proučavanja koja se nastavljaju u drugoj polovici 20. te u 21. stoljeću.

        Osnivanjem bjelovarskog muzeja (1949. godine) arheološka djelatnost dobiva na značaju, iako je prvi školovani arheolog Božidar Gerić u muzeju zaposlen tek 1981. godine. Kada se govori o počecima terenskih istraživanja, svakako valja spomenuti značajni arheološki trio - Ivana Barešića, Đuru Jakšekovića i Zvonimira Lovrenčevića. Barešić je utemeljio privatni muzej, ali je kasnije svoju ostavštinu prodao Gradskom muzeju Bjelovar, a dio predmeta završio je i u Vojnom muzeju u Beogradu.




        Gradski Muzej Bjelovar Lug-prsten.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar Orovacki-idol.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar Gudovac-pecnjak-lav.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar Gudovacka-Pisanica-.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar _DSC2979_1.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar _DSC3168-55.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar Koplje.jpg

        Gradski Muzej Bjelovar IMG_4228.jpg

        Arheologija

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Muzej, iznajmljivanje

        Primajte vijesti iz Muzeja

        Budite u toku s najnovim vijestima, objavama i pričama iza kulisa bjelovarskog Muzeja. Pretplatite se na naš newsletter i pratite nas na društvenim mrežama.