Zbornik radova ‘Od gudovačke pisanice do europskih uskrsnih tradicija’

Iz izdavačke djelatnosti Gradskog muzeja Bjelovar

Redoviti pratitelji aktivnosti Gradskog muzeja Bjelovar zasigurno znaju da se ove godine uoči Uskrsa trebao održati međunarodni stručno-znanstveni skup posvećen uskrsnim običajima i slavenske uskrsne tradicije. Iz svima nam znanih razloga (COVID-19), skup nije održan, ali je ipak prije nekoliko dana iz tiska izašao zbornik radova koji su trebali biti izneseni na skupu. Pet domaćih i pet inozemnih autora iznijeli su svoja najnovija istraživačka saznanja o najvećem kršćanskom blagdanu.

Naziv zbornika je „Ab ovo“ (Od jajeta) i odmah u prvom prilogu „Pisanice prije pisanica: arheološki nalazi ukrašenih jaja od prapovijesti do srednjeg vijeka“ autor, dr.sc. Miroslav Razum (arheolog i dokumentarist u Zavičajnom muzeju Ozalj), govori o ukrašavanju jaja u različitim povijesnim razdobljima u različitim dijelovima svijeta. Prema dosadašnjim saznanjima, najstarije ukrašene ljuske jajeta pojavljuju se prije 60 000 godina u južnoj Africi. Zatim slijedi kronološki popis pronađenih artefakata sve do kasnog srednjeg vijeka, zaključno sa, prije nekoliko godina pronađenim, pisanicama u Gudovcu kraj Bjelovara i ukrajinskom Lavovu.

O ukrajinskoj pisanici, otkrivenoj u Ševskoj ulici br. 8 u Lavovu, detaljno je u članku „O pronalasku lavovske pisanice“ izvijestio njen pronalazač, mr.sc. Ostap Lazurko, arheolog u Arheološkom institutu u Lavovu. Ukrajinska je pisanica od guščjeg jajeta, obojena je prirodnim bojama i potječe s kraja 16. stoljeća. Pronađena je 2013. godine i pohranjena je u Muzeju pisanica u Kolomyji, trenutno jedinom muzeju pisanica u svijetu. O radu muzeja, njegovom nastanku, današnjim izložbenim aktivnostima i edukativnim programima, piše kustosica muzeja Oksana Jasinska u članku „Očuvanje autentične tradicije i uvođenje inovativnih metoda rada u Muzeju pisanica u Kolomyji“. Muzej je utemeljen 1987. godine i pohranjeno je u njemu preko 12000 unikatnih pisanica.

Građani Bjelovara mogli su vidjeti povećanu kopiju lavovske pisanice, oslikala ju je ukrajinska slikarica Olena Sokolovska koja živi i radi u Zagrebu, ispred muzeja gdje je bila postavljena zajedno sa drugom trenutno najstarijom pisanicom u svijetu, onom iz Gudovca.

Kustosica Zbirke srednjovjekovne arheologije u Arheološkom odjelu Gradskog muzeja Bjelovar, Marijana Dragičević, u članku „Pisanica u kontekstu arheološkog lokaliteta Gudovac-Gradina“ upoznaje nas sa samim srednjovjekovnim lokalitetom, koji je davne 1934. godine počeo istraživati bjelovarski kolekcionar Ivan Barešić. Pisanica, pronađena 2003. godine, najpoznatiji je nalaz s ovog lokaliteta. Pronađeno je 146 fragmenata pisanice koji su restaurirani u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu. Pisanica je od kokošjeg jajeta, obojena prirodnom bojom, oslikana je voskom srcolikim motivima i stara oko pet stotina godina.

Skup je trebao približiti posjetiteljima slavenske uskrsne tradicije pa su u zborniku osim radova ukrajinskih kolega i radovi etnologinja iz Češke i Slovačke. PhDr. Olga Bodorová, ujedno i ravnateljica Gemersko-malohontskog muzeja iz Rimavske Sobote (Republika Slovačka) utemeljenog1882. godine pripremila je rad „Uskrsni običaji u Slovačkoj s posebnim osvrtom na zbirku pisanica u Gemersko malohontskom muzeju“. Najstarije pisanice u ovom muzeju potječu s kraja 19. stoljeća, a posebni raritet predstavlja nekoliko pisanica ukrašenih kovanjem.

Mgr. Marta Kondrová, etnologinja iz Slovackoga muzeja iz Uherskoga Hradišta upoznaje nas s izvornim uskrsnim običajima koji se do danas održavaju u moravskoj pokrajini Slovácko (Republika Češka), dok asistentice s Katedre europske etnologije na Filozofskom fakultetu Masarykovog sveučilišta u Brnu, mgr. Eliška Leisserová i mgr. Klára Seijuro u zajedničkom radu „Čuda dicie, malo jajov!“, predstavljaju uksrsne običaje moravskih Hrvata. Saznajemo o jedinstvenom običaju „vrpčje svadbe“ koji su moravski Hrvati donijeli u 17. stoljeću u Moravsku i koji se održavaju do današnjih dana. Običaj je vezan uz dolazak proljeća i tamošnje autohtono stanovništvo nije ga poznavalo.

Isto tako o jednom usko regionalno vezanom običaju koji se održava u uskrsnom razdoblju piše mag. Stjepan Bezjak (povjesničar i ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj) u članku „Kotačkanje – tradicijska uskrsna igra u Zadobarju“.

Autori posljednja dva rada su viši kustosi-etnolozi iz Gradskog muzeja Bjelovar. Tomislav Matić autor je članka „Narodni običaji Bilogore od korizme do Uskrsa“, dok se Silvija Sitta u radu „Sretan Uskrs!“ osvrnula na zbirku uskrsnih čestitaka iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar koja broji 395 primjeraka od kojih najstariji potječu s kraja 19. stoljeća.

Ideja za organiziranje skupa potekla je od ravnatelja Muzeja Milana Pavlovića, a zbornik je u gotovo u cijelosti bjelovarski „proizvod“. Izdao ga je Gradski muzej Bjelovar i tiskan je u KB color u Bjelovaru. Dizajnirao ga je Zoran Tokić (restaurator u GMB), urednici su Marijana Dragičević, Silvija Sitta i dr.sc. Krešimir Karlo (Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel u Bjelovaru). U realizaciji zbornika sudjelovali su još Dariya Pavlešen (Filozofski fakultet Zagreb/Ukrajinistika – prijevodi s ukrajinskih izvornika), Silvija Sitta (prijevodi s češkog i slovačkog jezika), Sara Kovačević (studentica anglistike – prijevodi sažetaka na engleski jezik) te lektorica Tina Gatalica (Narodna knjižnica i čitaonica Petar Preradović Bjelovar).

Zbornik se može nabaviti u Gradskom muzeju.

Pripremila Silvija Sitta

Skip to content