Osnivanju muzeja u Bjelovaru, “ustanove pamćenja” koja sakuplja, čuva, obrađuje, interpretira i javnosti prezentira najznačajnije i najdragocjenije uspomene iz prošlosti stanovnika Bjelovara i njegova područja, prethodilo je postojanje nekoliko privatnih zbirki: kolekcionara Heinricha (Hinka) Kamera, službenika Austrougarskih željeznica koji je često mijenjao mjesta boravka, najduže službujući u Koruškoj dok se nije trajno nastanio u Bjelovaru, te Ivana Barešića, građevinskog poduzetnika i glazbenika, sakupljača starina i počasnog konzervatora za grad i kotar Bjelovar, koji je svoju privatnu zbirku javnosti otvorio 15. studenoga 1953. godine (danas se u vlasništvu bjelovarskog muzeja nalazi najveći dio Barešićeve zbirke te samo manji dio one Kamerove).

Inicijativu za osnutak bjelovarskog muzeja pokrenuo je 1946. godine u ime tadašnjeg Doma kulture učitelj Rade Kovač, kasnije jedan od njegovih prvih ravnatelja. Tri godine kasnije, 25. kolovoza 1949. godine donijeta je odluka o utemeljenju Oblasnog muzeja, u kojemu se zapošljavaju dva kustosa i jedan honorarni administrativni službenik. Odlukom Narodnog odbora općine Bjelovar od 27. travnja 1954. godine muzej mijenja naziv u Gradski muzej Bjelovar.

U početku je promijenio nekoliko lokacija dok se nije trajno smjestio u jednokatnici staroga gradskog poglavarstva, sagrađenoj 1832. godine u današnjoj povijesnoj jezgri grada, koja ima status kulturnog dobra prve kategorije. U cijelosti je obnovljena u razdoblju od 2007. do 2010. godine.