Zbirka isprava, povelja i arhivalija
Navedena zbirka jedna je od najstarijih muzejskih zbirki povijesnog odjela iz 1962. godine. Od 1997. godine djeluje kao Zbirka isprava, povelja i arhivarija. (više…)
Sustavno arheološko iskopavanje u Daruvaru na antičkom lokalitetu Daruvar – Stari Slavik
Od 16. travnja 2018. započela je nova faza sustavnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu Daruvar – Stari Slavik, koju od 2015. g. vodi Arheološki odjel Gradskog muzeja Bjelovar uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Daruvara. U arealu Grada, čiji bi najveći procvat mogli staviti u razdoblje od 2. do 4. st., ovo je prvo sustavno istraživanje u njegovoj povijesti. (više…)
Arheološki nadzor pri izgradnji istočne obilaznice Bjelovara, duljine cca 3,5 km
Od 14. ožujka 2018. započet je arheološki nadzor nad zemljanim radovima prigodom izgradnje istočne zaobilaznice Grada Bjelovara u dužini oko 3,5 km. (više…)
Stalni postav Galerijskog odjela
Stalni postav Galerijskog odjela temelji se na reprezentativnim djelima - slikama i skulpturama - istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika svjetskog ugleda s područja grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, a koja su zastupljena u dvije zbirke - Zavičajnoj zbirci i Zbirci Nasta Rojc. Trenutno su u Stalnom postavu izložena djela Vojina Bakića, Ive Friščića, Ivana Kuduza, Ede Murtića i Naste Rojc.
Galerijski odjel
Galerijski odjel Gradskog muzeja Bjelovar bavi se likovnom umjetnosti, najvećim dijelom slikarstvom, skulpturom i umjetničkom fotografijom, kao i srodnim oblicima vizualnog izražavanja, unutar čega i galerijsko-izdavačkom djelatnosti.
Zavičajna zbirka
Zavičajna zbirka Galerijskog odjela je umjetnička zbirka, koja sadrži i prikuplja slike, grafike, crteže, fotografije i skulpture zavičajnih umjetnika - likovnih umjetnika i likovnih pedagoga koji su rođenjem ili djelovanjem vezani uz grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, u razdoblju između 19. i 21. stoljeća: Nasta Rojc, Vojin Bakić, Edo Murtić, Ivo Friščić, Branko Vlahović, Zlatan Vrkljan, Josip Zeman, Ivan Kuduz, Vilim Muha, Karl Sirovy, Dragutin Ančić, Josip Hohnjec, Ante Kuman, Minja Bosanac, Artur Kully i mnogi drugi.
Zbirka suvremene umjetnosti
Zbirka suvremene umjetnosti Galerijskog odjela je umjetnička zbirka koja sadrži i prikuplja slike, grafike, crteže, skulpture, fotografije i druge oblike likovnog izražavanja umjetnika iz razdoblja 20. i 21. stoljeća, koji potječu s područja cijele Republike Hrvatske, kao i inozemnih umjetnika.
Zbirka Nasta Rojc
Zbirka Nasta Rojc Galerijskog odjela je umjetnička zbirka koja sadrži i prikuplja slike i crteže hrvatske slikarice Naste Rojc (20. st.). To je heterogena zbirka koja obuhvaća rane, zrele i kasne radove ove prve hrvatske akademski obrazovane slikarice te uz Zavičajnu zbirku čini temelj stalnog postava Galerijskog odjela. Zbirka je dostupna javnosti.
Zbirka Ante Abramović
Zbirka Ante Abramović Galerijskog odjela je umjetnička zbirka koja sadrži preko četrdeset djela (slika i crteža) naivne umjetnosti iz donacije Ante Abramovića. U ovoj zbirci tako nalazimo radove Ivana Generalića, Ivana Lackovića Croate, Stjepana Večenaja, Martina Mehkeka, Mije Kovačića, Ive Andrašića, Franje Vujčeca i drugih.
Zbirka amaterskih radova i nerazvrstano
Zbirka amaterskih radova i nerazvrstano Galerijskog odjela je manja umjetnička zbirka, koja sadrži i prikuplja slike, grafike i crteže hrvatskih umjetnika-amatera i manje poznatih umjetnika bez akademskog obrazovanja iz razdoblja 20. i 21. stoljeća kao što su npr. Vlastimir Ibrahimpašić, Radomir Lažeta, Miroslav Opitz, Stjepan Kos, Ana Donković, Jelica Ferenđa, Petar Perica Vidić, Dragutin Vrbančić i drugi.
Zbirka naivne umjetnosti
Zbirka naivne umjetnosti Galerijskog odjela je umjetnička zbirka koja sadrži i prikuplja djela naivne umjetnosti (slike, grafike, crteže i skulpture). Tako u njoj nalazimo djela Dragutina Bešenića, Franje Dugine, Ivana Generalića, Mije Gradečaka, Ive Krnjoula, Vlaste Kukal, Ivana Lackovića Croate, Željka Počte i drugih.
‘Kraljevski Gudovac’ – Stalni postav Arheološkog odjela
Stalni postav Arheološkog odjela posvećen je lokalitetu Gudovac – Gradina. Sav izloženi materijal pripada istome vremensko-kulturološkom razdoblju (2. polovica 15. - 1. polovica 16. st.) vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina (v. 1458.- 1490.). Vlasnik srednjovjekovnog posjeda Gudovac u spomenutome razdoblju je bio visokoobrazovani magistar Petar. Gudovačka je gradina u njegovo doba bila utvrđeni plemićki posjed (majur) u kojemu se odvijao suživot plemića i podređenih u njegovoj službi. Nalazište se rasprostire sedam kilometara jugozapadno od Bjelovara. Podignuto je na močvarnom tlu, 50 metara zapadno od potoka i 100 metara istočnije od crkve sv. Petra. Lokalitet je poznat u povijesnim izvorima od 1. polovice 14. stoljeća kada se spominje kao posjed magistra Guda. Posljednja arheološka iskopavanja su provedena 2004. godine.Postav je izložen na prvome katu zgrade muzeja u sobi imena "Kraljevski Gudovac".…
