Arheološki odjel ima prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu zbirku koje sadržavaju predmete svjetski poznate korenovske kulture mlađeg kamenog doba iz Malog Korenova (5300.-4700. god. pr. Krista). (više…)
Najznačajniji predmeti vezani su uz tekstilno rukotvorstvo s raznih lokaliteta Bilogore i sjeverne Moslavine (jastučnice iz Dautana iz 1880., vilani s kraja 19. st. te ćilimi nastali u razdoblju između 1900. i 1920. godine), zbirka dva različita tipa ženskih oglavlja s područja Bjelovarsko-bilogorske županije: tzv. špice (tj. ovratnik rađen od čipke na batiće) i poculica (u obliku četverouglaste kapice bogato ukrašene šarenim vezom). (više…)
Sadrži vrijednu zbirku restauriranog antikvitetnog namještaja iz raznih povijesnih i stilskih razdoblja, od baroka do secesije (barokni sekreter s tajnim pretincima i rokoko krevet s kraja 18. st., historicistička replika tzv. "crnog salona" baroknog majstora Andre Charlesa Boulla, bidermajerska komoda i kristaljera, "bijeli salon" iz druge polovice 19. st., salonski komplet iz doba secesije glasovitih bečkih proizvođača namještaja braće Thonet, primjerak stolca njihova konkurenta J. Kohna, dvosjed bečkog projektanta Hoffmanna i dr.). (više…)
Među brojnom građom u zbirkama ovoga odjela ističe se hrvatski srednjovjekovni novac (Slavonski banovci) iz 13. i 14. st. te habsburški kovani novac i medalje 17. - 19. st. (više…)
Osnovana istodobno s utemeljenjem muzeja 1949. godine, danas raspolaže fondom od preko 8000 knjiga, među kojima se ističu Zbirka starih i rijetkih (djelomično restauriranih) knjiga iz 16., 17. i 18. st. (primjerice, Senekine Epistole iz 1702., Ezopove Basne iz 1734., Ciceronova djela tiskana 1773. ili Kamen pravi smutnye velike Antuna Kanižlića iz 1780. godine), zbirka knjiga Pete križevačke i Šeste đurđevačke Graničarske pukovnije iz 18. i 19. st., Zavičajna zbirka knjiga o Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (više…)
Gradski muzej Bjelovar bavi se i nakladničkom djelatnošću, publicirajući kataloge izložbi koje se održavaju u njegovim galerijskim prostorima, vodiče kroz zbirke stalnog postava, kalendare, kao i publikacije s temama iz prošlosti Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije. (više…)
Osnivanju muzeja u Bjelovaru, "ustanove pamćenja" koja sakuplja, čuva, obrađuje, interpretira i javnosti prezentira najznačajnije i najdragocjenije uspomene iz prošlosti stanovnika Bjelovara i njegova područja, prethodilo je postojanje nekoliko privatnih zbirki: kolekcionara Heinricha (Hinka) Kamera, službenika Austrougarskih željeznica koji je često mijenjao mjesta boravka, najduže službujući u Koruškoj dok se nije trajno nastanio u Bjelovaru, te Ivana Barešića, građevinskog poduzetnika i glazbenika, sakupljača starina i počasnog konzervatora za grad i kotar Bjelovar, koji je svoju privatnu zbirku javnosti otvorio 15. studenoga 1953. godine (danas se u vlasništvu bjelovarskog muzeja nalazi najveći dio Barešićeve zbirke te samo manji dio one Kamerove). (više…)
Jedinstven prostor u gradu je atrij muzeja s pozornicom u kojemu se održavaju koncerti klasične i zabavne glazbe, folklorne priredbe, kazališne predstave, promocije knjiga i druga umjetnička i kulturna zbivanja na otvorenom, a nova, velika višenamjenska dvorana u potkrovnom dijelu zgrade služi za raznovrsne svečanosti, stručna i znanstvena predavanja za javnost, predstavljanje knjiga i sl. (više…)
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
