Arheološki odjel

Arheološki odjel Gradskog muzeja Bjelovar istražuje područje cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Prirodne granice županije na sjeveru i sjeveroistoku predstavljaju hrptovi Bilogore, na istoku pobrđe od Bilogore do Papuka i Ravne gore, na jugu se izdiže dolina rijeke Ilove, na jugozapadu pobrđe i hrbat Moslavačke gore, a na zapadu dolina rijeke Česme.

Najstariji materijalni ostaci na području Bjelovarsko-bilogorske županije koji svjedoče o naseljavanju ovog područja i aktivnostima ljudskog života potječu iz neolitika, odnosno mlađeg kamenog doba (oko 6000. – 4 500. god. pr. Kr.), a najpoznatije je nalazište korenovske kulture.

I u daljnjim prapovijesnim razdobljima (bakrenom, brončanom i željeznom) na ovim se područjima odvijao ljudski život, a o tome svjedoče artefakti pohranjeni u muzeju s mnogobrojnih lokaliteta (Orovački vinogradi, Drljanovac (nekoliko pozicija), Velika Trnovitica (nekoliko pozicija), Ribnjačka…). Nakon prapovijesnih razdoblja, antičko doba počinje dolaskom Rimljana čije naseljavanje možemo pratiti zahvaljujući nekoliko lokaliteta, a na području Bjelovara, najznačanije je područje Lug. Iz razdoblja srednjeg vijeka, koje je trajalo do prodora Osmanlija na obližnja područja, potječe nekoliko tipova nalazišta s raznovrsnim nalazima (Gudovac – Gradina, Zrinski Topolovac (nekoliko pozicija), Domankuš – Zidine).

Istraživanja bilogorskog kraja sežu u vrijeme kada je arheologija kao znanost u Hrvatskoj bila u svojim začecima, a interes za arheologiju prvi su pokazali profesori u bjelovarskoj Gimnaziji - Gustav Fleischer (1856. - 1913.), Dane Gruber (1856. - 1927.) i Gjuro Szabo (1875. - 1943.) koji su u ono doba svojim pozivom i zanimanjima predstavljali društvenu i kulturnu elitu grada. Dvojica posljednjih, svojim su znanjem doprinijeli cjelokupnoj hrvatskoj arheologiji i muzeologiji. Njihovo "otkrivanje" ruralnih hrvatskih prostora i opisi svekolike kulturne baštine prvi su koraci znanstvenog proučavanja koja se nastavljaju u drugoj polovici 20. te u 21. stoljeću.

Osnivanjem bjelovarskog muzeja (1949. godine) arheološka djelatnost dobiva na značaju, iako je prvi školovani arheolog Božidar Gerić u muzeju zaposlen tek 1981. godine. Kada se govori o počecima terenskih istraživanja, svakako valja spomenuti značajni arheološki trio - Ivana Barešića, Đuru Jakšekovića i Zvonimira Lovrenčevića. Barešić je utemeljio privatni muzej, ali je kasnije svoju ostavštinu prodao Gradskom muzeju Bjelovar, a dio predmeta završio je i u Vojnom muzeju u Beogradu.